Jedan od najvećih gradova tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira

Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, koje se prostire na oko 7.800 četvornih kilometara i ima oko 22 milijuna stanovnika, meksički glavni grad i okolni gradovi izgrađeni su na dnu nekadašnjeg jezera. Mnoge ulice u središtu grada nekoć su bile kanali, tradicija koja se i danas održava na rubnim, ruralnim područjima.

Intenzivno crpljenje podzemnih voda i urbani razvoj značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega Ciudad de México tone već više od stoljeća, ostavljajući mnoge spomenike i starije zgrade - poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja započela 1573. - vidljivo nagnutima. Smanjivanje vodonosnika također je pridonijelo kroničnoj krizi s vodom, za koju se očekuje da će se dodatno pogoršati, piše Assoacited Press (AP).

"To oštećuje ključnu infrastrukturu Ciudad de Méxica, poput podzemne željeznice, sustava odvodnje, vodoopskrbe, stambenih objekata i ulica“, rekao je Enrique Cabral, istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku.

Grad tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko dva centimetra mjesečno, pokazuje novo NASA-ino izvješće, primjerice u području glavne zračne luke i kod poznatog spomenika Anđeo neovisnosti.

To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog stoljeća ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Cabralu.

NASA-ine procjene temelje se na mjerenjima provedenima između listopada 2025. i siječnja 2026. pomoću moćnog satelita NISAR, koji može pratiti promjene na Zemljinoj površini u stvarnom vremenu, a riječ je o zajedničkom projektu NASA-e i Indijske organizacije za svemirska istraživanja.

Znanstvenik NISAR-a Paul Rosen rekao je da projekt, bilježeći detalje Zemlje iz svemira, „otkriva i što se zapravo događa ispod površine“.

Šire gledano, istraživači se nadaju da će ovu tehnologiju primijeniti diljem svijeta za praćenje prirodnih katastrofa, promjena na rasjedima, učinaka klimatskih promjena u područjima poput Antarktike i slično.

Vlasti su desetljećima uglavnom ignorirale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. No nakon nedavnog pogoršanja krize s vodom, kaže Cabral, počele su više ulagati u istraživanja.

Snimke satelita NISAR i podaci koji iz njih proizlaze bit će ključni za znanstvenike i vlasti u planiranju rješenja. "Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopće razumijemo", zaključio je Cabral.